Spominjući paleolit, ili starije kameno doba, vraćamo se daleko u prošlost naše planete, a i same ljudske rase… U periodu koji je trajao od 2 000 000, do oko 10 000 godina prije nove ere, Zemlja i njeni stanovnici izgledali su dosta drugačije, nego što se to danas može vidjeti. Ljudska vrsta je tek odskočila od svog postanka, civilizacija se tek počela formirati i razvijati, a prehrambene navike čovjeka ni u jednom segmentu nisu bile različite od prehrambenih navika životinja. Jelovnik se sastojao uglavnom od životinjskog mesa, jaja, plodova mora, divljih plodova voća i povrća, te pojedinih biljki i korijenja. Poljoprivreda nije postojala, bar ne u organizovanom smislu, kao danas, žitarice nisu bile zastupljene u ishrani uopšte, dok one danas sačinjavaju neizostavan dio naših jelovnika. Rafinisana ulja, šećeri i ostali proizvodi – takođe. Sva hrana koju je tadašnji čovjek jeo, bila je isključivo prirodna, skladištenje nije bilo moguće, pa se hrana konzumirala svježa, a razni aditivi i slični hemijski dodaci su bili daleka budućnost.
Danas, hiljadama godina kasnije, razmatra se o tome koliko smo napredovali u pogledu ishrane, u odnosu na daleku prošlost, a neki naučnici ne isključuju ni mogućnost da smo, zapravo, nazadovali. Da, čudan udarac na ego današnjeg čovjeka, koji misli da sve što je modernije, obilnije i raznovrsnije znači i da je bolje. Ljudska populacija je sve brojnija, i jasno je da se više ne možemo hraniti lovom, niti skupljanjem plodova na koje usput naiđemo, ali industrijalizacija koja je omogućila masovnu proizvodnju i organizovan uzgoj prehrambenih namirnica, ima i svoje mane, pa se kao otpor savremenom načinu ishrane pojavljuju i alternativni načini, u koje ćemo svrstati i paleo dijetu, odnosno dijetu pećinskog čovjeka.
Doktor Loren Cordain odlučio se za pristup ljudskoj ishrani na način, na koji su to radili naši preci. Autor je nekoliko knjiga na temu paleo ishrane, i smatra se osnivačem ove dijete. Po njegovom mišljenju, ishrani kakvu danas koristimo u skoro svim dijelovima svijeta, dugujemo sve češću pojavu kancerogenih i kardiovaskularnih bolesti, te isto tako rastuće probleme gojaznosti i dijabetesa. Moglo bi tu biti logike, pošto se radi o bolestima modernog doba, i ne postoje dokazi da su ljudi i nekada davno bolovali od ovih, ili sličnih bolesti. Često korištenje rafinisanih dodataka, i vještačkih aditiva u ishrani definitivno ima neželjene posljedice, ali ogromna prehrambena industrija, koja danas „hrani“ veliki dio planete odvući će vam pažnju od takvih činjenica, jer ne idu u prilog njima, kao proizvođačima i trgovcima. Ipak, nije lako zamisliti, niti ostvariti neku efektivnu alternativu današnjem načinu ishrane, jer previše nas je da bi se svi hranili prirodno, a industrijski konglomerati su previše pohlepni da bi nam dozvolili da živimo nezavisno od njih. Ali ostavimo sad filozofska razmišljanja i globalističke ideje za neku drugu priliku, i neki drugi tekst. Da se razumijemo, razmišljanja su bitna stvar, i kada pričamo o ishrani, zdravlju i dijetama, razmišljanje i shvatanje su jednako bitni kao i čitanje i poštovanje predloženih uputstava i pravila. Osnovna znanja o funkcionisanju ljudskog organizma, hemijskom i nutritivnom sastavu namirnica, te interakciji hemije hrane i hemije organizma, ono su što bi svi morali znati, jer u suprotnom, kako ćete biti sigurni u ono što radite? Dakle, čitajte, provjeravajte, učite i znaćete. Zabavimo se sad malo konkretnim podacima i činjenicama vezanim za paleo dijetu.
Principi paleo dijete
Krenuvši od pretpostavke da se ljudski organizam nije dovoljno brzo prilagodio naglim promjenama u načinu ishrane, zagovornici paleo dijete pokušavaju uskladiti mogućnosti organizma sa njegovim potrebama, na način na koji je to, po njima, najbezbjednije uraditi. Taj način podrazumijeva vraćanje sata daleko unazad, kad su prehrambene navike ljudske vrste bile znatno jednostavnije nego danas, a kako njihova proučavanja pokazuju i znatno zdravije. Da bi se model ishrane naših predaka ponovo uveo u današnje jelovnike, potrebno je izbaciti dosta namirnica bez kojih se nikako nismo mogli zamisliti, čak ni kod većine drugih dijetalnih programa. Naravno, to neće biti tako lako, i u prvoj sedmici, ili dve, osjećaćete nuspojave ovako nagle promjene, ali ta faza je privremena, i nakon toga dolazi do značajnog olakšanja.
Poenta dijete pećinskog čovjeka je izbacivanje svih namirnica kojima je bila potrebna neka vrsta industrijske pripreme, obrade i konzerviranja, te obogaćivanja aditivima, da bi se nakon toga našle na našem tanjiru. Takvih namirnica je danas, nažalost, nevjerovatno puno. Kalorijske vrijednosti namirnica i obroka u paleo dijeti nisu prioritet, prvenstveno zbog toga što kod ovog načina ishrane unosimo kalorije povoljnog porijekla, odnosno zdrave kalorije. Primjer razlike u zdravim i nezdravim kalorijama lako ćete naći u svakodnevnoj ishrani, pa tako nije isto da li ste u organizam unijeli 500 kalorija jedući čips i napolitanke, ili je to 500 kalorija iz svježeg voća i povrća, ili svježeg mesa. Svakako, kalorijski unos ne treba shvatati olako, i računajte na to da gubitak kilograma zavisi od odnosa unesene i potrošene energije u toku dana.
Žitarice za koje smo već naučili da u svom izvornom obliku pridonose zdravlju organizma i gubitku kilograma, u paleo dijeti su na listi zabranjenih namirnica. Zašto je to tako? Dr. Cordain ih izuzima iz jelovnika paleo ishrane, jednostavno zato što ih ni pećinski čovjek nije jeo, ni u jednom obliku, znači ni kao integralne, niti proizvode napravljene od njih. Osnovni razlog eliminacije žitarica i srodnih proizvoda iz paleo jelovnika je nedostatak potrebe za njima, jer tijelo može dobiti vlakna i proteine i iz povrća, voća, mesa i orašastih plodova, a prisustvo glutena i lektina u žitaricama, po mišljenju mnogih nutricionista nosi sa sobom i određene opasnosti po organizam. Kada bi smo napravili poređenje sorti žitarica koje su se pojavile po početku poljoprivredne revolucije, sa istim žitaricama koje danas preovladavaju našom ishranom, uočili bi ogromne razlike u njihovom hemijskom i nutritivnom sastavu, što samo čini još jedan dodatni razlog za njihovo izbacivanje iz jelovnika koji se bazira na jednostavnoj ishrani kakvu smo praktikovali u dalekoj prošlosti. Intolerancija na gluten je, takođe veliki problem današnjice, a smatra se da je većina ljudi ne može ni prepoznati, pa simptome pripisuje drugim problemima. Lektini su prirodni toksini koji se nalaze u žitaricama, i nisu probavljivi u želučanoj kiselini, pa se smatra da su izrazito opasni protivnici crijevne mikroflore, naročito one, već narušene.
Kukuruz i krompir su takođe na lošem glasu u paleo dijeti, jer pored toga što su bogati skrobom, današnje sorte ovih popularnih plodova važe za najčešće genetski modifikovano povrće. Isti zao glas bije i većinu sorti žitarica, pa je to razlog više za temeljno razmišljanje o tome kako se hranimo. Nezaustavljiva industrijalizacija svega što dođe pod ruke monopolistima u oblasti proizvodnje i uzgoja hrane, čini dijetu pećinskog čovjeka sve privlačnijom idejom, i rezultira rastućim brojem korisnika.
U zavisnosti od vaše trenutne tjelesne težine, te vaših uobičajenih životnih navika, poštujući pravila paleo dijete moguće je izgubiti oko 6kg u mjesec dana. Rezultati mogu varirati, ali treba uzeti u obzir da je i ova, kao i mnoge druge dijete nastala kao rezultat istraživanja s ciljem poboljšanja kvalitete života, i eliminisanja određenih zdravstvenih tegoba, dakle ne isključivo kao plan za regulaciju tjelesne težine.
Još jedna privlačna stvar u ovom dijetalnom programu je i „uslovna sloboda“, odnosno tri obroka sedmično po vašem izboru, zaobilazeći čvrsto utemeljena pravila paleo jelovnika. Dakle tri puta u sedmici smijete „varati“ ali varajte pametno, i nikako to ne radite uzastopno, u kratkom vremenskom roku. Ako vam zamiriše pizza, pojedite komad, ili dva, isto tako i burek (ali jedan, ne dva), malu porciju ćevapa, ili bilo šta čega ste se morali odreći, a toliko ste to voljeli jesti. Slobodne obroke koristite na račun vašeg zadovoljstva, ali i koristi. Mlijeko koje vam je zabranjeno u paleo jelovniku idealan je izbor za neki od slobodnih obroka, jer eliminacija mlijeka i mliječnih proizvoda su jedan od glavnih razloga kritikovanja ovog dijetalnog plana, pa eto, da se ne bi često nalazili u razmišljanjima o negativnim posljedicama izbacivanja mlijeka iz ishrane, uvrstite ga u obrok koji smijete organizovati sami, ne poštujući pravila jelovnika. Mlijeko je najpopularniji izvor kalcijuma i fosfora, te mnogih vitamina i minerala, ali svi ti elementi i korisna hemijska jedinjenja nalaze se u određenim količinama, i u ostalim namirnicama koje su na jelovniku dijete pećinskog čovjeka, pa o potpunom izostanku hranljivih materija nema govora, dok se o djelimičnoj oskudici određenim nutrijentima u ovom dijetalnom programu već može polemisati.
Namirnice koje smijete jesti u paleo dijeti, kao i one koje ne smijete, navešćemo u narednim rubrikama, kako bi lakše stekli uvid u pravilnik Lorena Cordaina.
Dozvoljene namirnice:
- Meso i iznutrice životinjskog porijekla (govedina, teletina, junetina, janjetina, svinjetina, divljač i perad).
- Riblje meso i morski plodovi.
- Jaja.
- Povrće i voće (osim onog koje ćemo navesti kao zabranjeno)
- Orašasti plodovi i sjemenke (orasi, bademi, lješnjaci, pistaći, sjemenke bundave, lana i suncokreta).
- Gljive.
- Med i javorov sirup.
- Biljna ulja, hladno cijeđena (maslinovo, kokosovo, orahovo, laneno, ulje avokada i makadamija).
- Masti životinjskog porijekla.
- Svježe cijeđeni sokovi i biljni čajevi (bez dodatnih zaslađivača).
- Začini (oprez sa soli, i začinskim miksovima koji imaju dosta soli u sebi).
Zabranjene namirnice:
- Suhomesnati proizvodi (sušeno meso je uvijek obilno usoljeno).
- Mesne prerađevine (salame, kobasice, paštete, naresci…).
- Šećer i proizvodi obogaćeni šećerom (kolači, čokolada, sladoled…).
- Sol i proizvodi obogaćeni solju.
- Suncokretovo ulje, kao i ostala rafinisana ulja.
- Maslac.
- Žitarice i proizvodi od žitarica (peciva, brašno, riža, pšenica, tjestenine…).
- Mahunarke.
- Krompir, kukuruz, soja.
- Mlijeko i mliječni proizvodi.
- Kvasac.
- Alkohol i kafa (može čaša vina, svakih nekoiko dana).
Nakon svega navedenog možemo zaključiti da ova dijeta neće biti tako laka za praktikovanje, jer zabrana se odnosi na dosta namirnica koje su, praktično, baza naše svakodnevne ishrane. Ali vratićemo se na razlog zbog kojeg želimo na dijetu, a to je najčešće višak kilograma, (nešto rjeđe prevencija ostalih zdravstvenih problema), pa ćemo ipak pristati na kompromise, a u ovom slučaju, kompromis je okrenuti dosadašnje prehrambene navike – naglavačke. Dakle, vrijeme je za značajnu promjenu strategije u planiranju i pripremanju obroka, a od vas se traži istrajnost u novom načinu ishrane, bar u trajanju od mjesec dana, koliko je potrebno da se vidi pomak u regulaciji tjelesne težine.
Sedmodnevni jelovnik Paleo dijete
Paleo dijeta ne dozvoljava gladovanje, jedete onda kad ste gladni, a u duhu najefektivnijeg načina ishrane, poželjno je jesti 4 do 5 puta dnevno. Tri glavna jela i jedan, ili dva međuobroka, u zavisnosti od potrebe za njima. Kako je jelovnik paleo dijete, u najmanju ruku neobičan, poželjno bi bilo opskrbiti se potrebnim namirnicama unaprijed, te isto tako i osmisliti obroke koje ćete jesti u narednim danima. Ne dozvolite si da o večeri razmišljate u 17 sati, jer se vrlo lako može desiti da vam nešto fali da bi pripremili ono što ste tad zamislili, a onda morate do trgovine, najčešće zbog jedne sitnice. Isplanirajte si obroke bar dva – tri dana unaprijed, i ne dozvolite si iznenađenja. Mi ćemo vam predložiti jednu verziju sedmodnevnog jelovnika, a u okviru dozvoljenih namirnica, slobodno se aktivirajte i sami.
Napomena: Pod pretpostavkom da ćete ovu dijetu koristiti isključivo zbog viška kilograma, koristićemo primjer jelovnika u kome se, u rijetkim slučajevima mogu naći krompir, sir (kozji), senf ili majonez, a zbog nemogućnosti nabavke određenih svježih namirnica u svim područjima, konzervirane zamjene su dozvoljene, samo vodite računa o proizvođaču, kvaliteti i načinu konzerviranja istih. Jelovnici paleo dijete su različiti, u zavisnosti od autora i njegovog viđenja ovog dijetalnog programa, pa tako mogu biti izuzetno strogi, dakle sastavljeni samo od dozvoljenih namirnica, ali mogu biti i malo fleksibilniji, pa se u njima zna naći i poneka zabranjena namirnica, ali u vrlo malim količinama. Razlog postojanja fleksibilnijih jelovnika je činjenica da nije nimalo lako u jednom danu preći sa uobičajenih obroka, na ishranu bez hljeba, krompira, žitarica, ili konzervirane hrane.
PONEDELJAK
Doručak: Skuhajte šolju špinata, te mu dodajte maslinovo ulje, limunov sok i malo bijelog luka. Svemu dodajte dva sitno sjeckana, meko kuhana jajeta, pola šolje cherry paradajza, četvrtinu šolje mladog luka i pola avokada, te začinite sa vrlo malo morske soli i bibera. Prelijte sa još malo cijeđenog limunovog soka. Poslije ovog pojedite jednu jabuku.
Ručak: Napravite salatu od 100-150g tunjevine ocijeđene od ulja, 1 kuvanog jajeta, dve šolje rukola salate, trećine šolje sušenog paradajza, 5 narezanih rotkvica, jedne rendane mrkve i jedne kašike očišćenih sjemenki bundave. Miks prelijte sa dve kašike ekstra djevičanskog maslinovog ulja, jednom kašikom jabukovog sirćeta i pola kašike Dijon senfa.
Večera: Otprilike sat vremena marinirajte 200g goveđeg odreska u soku od limuna, sa bijelim lukom, ruzmarinom, biberom i vrlo malo morske soli, a zatim ga ispecite u kokosovom ulju, po mogućnosti na žaru. Jednu šolju gljiva takođe ispržite na žaru, te servirajte sve uz dve šolje salate od sjeckanog crvenog kupusa, mrkve, crvenog luka i peršuna, prelivene sa ekstra djevičanskim maslinovim uljem i limunovim sokom.
Međuobrok: Oko 150ml kokosove vode, 5-10 makademija orasa i 5 jagoda.
Što se tiče „jednostavnosti“ u izboru namirnica, sve vam je jasno već od ponedeljka.
UTORAK
Doručak: Narendajte jedan manji krompir i prepržite ga na kokosovom ulju dok ne porumeni. Servirajte ga sa 100g dimljenog lososa, pola šolje isjeckanog svježeg krastavca, malo svježeg kopra i prelijte sve sa malo limunovog soka.
Ručak: Na žaru ispržite janjeći kotlet sa šparogama, a salatu napravite od špinata, crvene paprike i tahinija (umak od mljevenog susama), uz dodatak limunovog soka i maslinovog ulja, te dodajte po volji, kašičicu Dijon, ili običnog senfa.
Večera: Pripremite salatu od piletine u kukurma umaku, i kelj.
Međuobrok: Dva kuhana jajeta, jedna šolja nasjeckane dinje i zeleni čaj bez šećera.
SRIJEDA
Doručak: Na maslinovom ulju propecite 2-3 fileta pilećeg, ili ćurećeg mesa. Napravite sok od jedne šolje bobičastog voća, jedne šolje špinata, šolje kokosove vode i pola šolje kokosovog mlijeka.
Ručak: Supa od miješanog povrća, i salata od kelja i piletine.
Večera: Skuhajte po jednu šolju tikvice i karfiola, i napravite okruglice od mljevenog mesa.
Međuobrok: Konzerva tunjevine u maslinovom ulju, ili ista količina lososa, sušeni paradajz i svježi krastavac, te najviše dve kockice tamne čokolade, sa velikim postotkom kakaa (najmanje 80%).
ČETVRTAK
Doručak: Omlet od jaja sa dinstanim crvenim lukom, crvenom paprikom i paradajzom. Salata od korijandera, rotkvice, maslinovog ulja i soka od limete. Nakon toga pojedite pola šolje borovnica.
Ručak: Jedna šolja krompira pečenog na maslinovom ulju (može i šolja sjeckane bundave kao zamjena), dve šolje miješane zelene salate, naribana svježa cikla i mrkva, te nekoliko orasa. Sve prelijte umakom od svježeg bosiljka. Servirajte uz 150-200g na žaru pečene ćuretine ili mesa po izboru.
Večera: Ispecite filet lososa, pospite sjeckanim peršunom i bijelim lukom, dodajte kriške limuna i servirajte uz šolju kuhanog povrća.
Međuobrok: 3-4 kriške dinje.
PETAK
Doručak: Fileti lososa (ili druge ribe, za promjenu), šparoge pržene na žaru i jedno mekše kuhano jaje.
Ručak: Govedina ili junetina pržena s povrćem na maslinovom ulju, začinjena čilijem i bosiljkom.
Večera: U tavi ispržite oko 300g govedine uz dodatak jednog crvenog luka, tri režnja bijelog luka, jedne kašike sjeckane, duge crvene čili paprike, jedne kašičice crvene paprike, jedne kašike paradajz sosa, malo morske soli i bibera, i pola šolje vode. Servirajte preko listova zelene salate.
Međuobrok: Dve kašike jetrene paštete, sa nasjeckanim krastavcem i mrkvom.
SUBOTA
Doručak: Napravite palačinke od gnječene banane i kokosa, sa javorovim sirupom i borovnicama.
Ručak: Porcija morskih plodova. Na žaru ispecite 5 škampi, 3-4 lignje, kamenice, hobotnica, i servirajte uz miješanu zelenu salatu.
Večera: Prženo bijelo meso peradi sa pirjanim keljom i prelivom od narandže.
Međuobrok: Izmiksajte čili, avokado i malo crne čokolade.
NEDELJA
Doručak: Na žaru ispecite nekoliko većih gljiva i paradajz, skuhajte šolju špinata, napravite omlet od dva jajeta i dodajte dve trake slanine.
Ručak: Salata od patlidžana i paprike, sa pinjolima i pestom, po želji i malo kozjeg sira.
Večera: Pečena piletina sa dodatkom povrća, uz preliv od limunovog soka i sa strane malo senfa.
Međuobrok: Pola šolje orašastih plodova.
Vjerovatno neće svima biti lako da nabave sve potrebne namirnice za ovakav jelovnik, da ne spominjemo i sve čudne okuse, koje će većina po prvi put i probati. Pa čak i sa financijske tačke gledišta ne izgleda sve sjajno, ali šta je – tu je. Svaka dijeta na neki način traži odricanje, pa tako i ova, i iako nećete gladovati, otežavajuće okolnosti će vas već pronaći, ovako, ili onako.
Sigurno ste u ovom primjeru jelovnika primjetili i neke od manirnica koje je tvorac paleo dijete okarakterisao kao nepovoljne u ovom načinu ishrane, ali u sedmodnevnom jelovniku su te iste namirnice zastupljene minimalno, i ne remete ravnotežu standardnog paleo modela. Uvođenjem tih nekoliko „modernijih“ namirnica u meni pećinskog čovjeka, autor jelovnika pokušava približiti ovaj način ishrane svakom od nas, te nam omogućiti lakše prilagođavanje na odsustvo većine poslastica na koje smo navikli. Iako pravi zagovornici ovog dijetalnog plana više vole da se o njemu govori kao o načinu života, nego o kratkotrajnoj dijeti, najveći broj korisnika se ipak drži mjesečnog, ili dvomjesečnog perioda, u zavisnosti od toga koliko im je potrebno da postignu zamišljene ciljeve. Uostalom, dijetalni period od mjesec, ili dva, u kome povremeno i pojedete nešto sa liste zabranjenih namirnica, idealan je kao prelazni period za one koji žele da se i dalje nastave hraniti po ovom modelu ishrane. Vremenom se te sitne nepravilnosti u potpunosti koriguju, pa korisnicima ostaje tračak slobode u onom pravilu o 2-3 slobodna obroka sedmično.
Fizička aktivnost u toku dijetalnog perioda nije posebno naglašena od strane autora ovog dijetalnog programa, ali se ona podrazumijeva u nekom, normalnom, dnevnom omjeru. Jedna, ili dve aktivnije šetnje dnevno, nešto su što se ne mora ni napominjati, a svaka druga rekreativna aktivnost može vam samo pomoći u postizanju vaših ciljeva. Pored svakodnevnih šetnji, preporučuje se vožnja biciklom svaki drugi dan, a rekreativni sportski sadržaji, bar jednom sedmično.
Računajte da su naši preci, od kojih i prepisujemo ovaj model ishrane, bili izuzetno spretni, i fizičke aktivnosti su im bile neizostavan dio života.
Prednosti i mane paleo dijete
Kao što smo već rekli, paleo model ishrane je osmišljen prvenstveno kao odgovor na bolesti modernog doba, odnosno kao preventiva od raznih tipova dijabetesa, raka, kardiovaskularnih problema i gojaznosti, pa sama ta činjenica već ide u prilog dobrim stranama ovog dijetalnog plana.
Prednosti
Dakle, osnovne prednosti ove dijete ogledaju se u povoljnom uticaju na zdravlje korisnika. Namirnice zastupljene u paleo jelovnicima imaju nizak glikemijski indeks, a to pomaže u regulaciji šećera u krvi. Takođe, ovaj način ishrane prijateljski je za normalan krvni pritisak, te drži nivoe triglicerida i holesterola u krvi, pod kontrolom.
Intolerancija na gluten je sve češća pojava u modernom društvu, pa je paleo ishrana odličan odgovor i na taj problem. Gluten je protein, porijeklom iz žitarica, a paleo dijeta ih potpuno izbacuje iz ishrane. Aditivi i rafinisani dodaci prehrani smatraju se za najodgovornije faktore u sve većem porastu kancerogenih oboljenja uzrokovanih lošom ishranom, a kako ovaj model u potpunosti izbacuje industrijski prerađene namirnice, smatra se izuzetno povoljnim u prevenciji brojnih oblika kancerogenih bolesti.
Vlakna iz voća i povrća pospješuju rad probavnog sistema i njegovo čišćenje, a istraživanja pokazuju da ovakav način ishrane ublažuje simptome mnogih autoimunih bolesti. Autoimunitet je proces u kome organizam štiti sam sebe od virusa i ostalih stranih tijela koje na neki način prijete da ugroze ravnotežu hemije u organizmu, a nerijetko se desi i da taj sistem zaštite neke elemente iz svakodnevne ishrane prepozna kao prijetnju, i tad može doći do autoimunih bolesti. Paleo ishrana je uglavnom eliminisala sve potencijalne „lažne neprijatelje“, pa je mogućnost nastanka autoimunih bolesti, na ovom režimu umanjena.
I na kraju, sitost je gotovo zagarantovana, jer se ovaj način ishrane ne bazira na obrocima u tačno određeno vrijeme, niti u tačno određenim količinama. Jedete onda kad ste gladni, a od toga koliko često ćete osjetiti potrebu za hranom, što je uglavnom individualan osjećaj, zavisi i broj izgubljenih kilograma u određenom vremenskom periodu.
Nedostaci
Potencijalni problem kod ovog modela ishrane može biti deficit kalcijuma u organizmu, zbog izostanka mlijeka i mliječnih proizvoda u jelovniku, a kako se kalcijum može naći i u ostalim namirnicama koje su dozvoljene u paleo obrocima, ovaj deficit nije obavezna posljedica kod korisnika dijete. Može se, međutim, desiti da kalcijum iz ostalih namirnica ne zadovoljava sve potrebe organizma, naročito kod korisnika koji su prije ove dijete aktivnije koristili mlijeko u ishrani.
Isto tako, pazite kod izbora mesa koje jedete, naročito onog bogatijeg masnoćama. Masnoće iz mesa jesu glavni izvor energije u ovom modelu ishrane, ali prezasićenost masnoćama povlači za sobom i veliki broj potencijalnih zdravstvenih problema, pa je pravilan izbor mesa od ključne važnosti dok ste na paleo dijeti. Izbacivanje žitarica iz svakodnevne ishrane može imati i neželjenih posljedica, najčešće u vidu deficita određenih nutrijenata, jer naš organizam je navikao da se hrani sa elementima prisutnim u žitaricama. Iako poredimo pećinskog čovjeka sa današnjim čovjekom, moramo shvatiti da je vremenom došlo do određenog prilagođavanja današnjeg ljudskog organizma, novom načinu ishrane. Povratak na stari način ishrane je originalna ideja koja ima naučnog smisla, ali kod pojedinaca može doći do sporijeg prihvatanja ovog prehrambenog modela, od strane njihovog organizma, jer jednostavno, mi smo već previše naviknuti na prehrambene pošasti modernog doba. Bar sa psihološkog stajališta, gledano.
Paleo dijeta u trudnoći
Trudnoća je stanje u kome bi vam i vaš, a i organizam vašeg djeteta bio izuzetno zahvalan za zdravu ishranu, te za što manju zastupljenost šećera, soli, rafinisanih ulja i proizvoda, te industrijski obrađenih namirnica. Ali paleo model ishrane ne smatra se povoljnim za trudnice, prvenstveno zbog nedostatka mlijeka i mliječnih prerađevina na jelovniku. Dijete u razvoju, u majčinom trbuhu, ne smije osjetiti deficit kalcijuma, fosfora, magnezijuma, niti bilo kojeg drugog nutrijenta neophodnog za formiranje njegovih kostiju i organa. Kako je to ipak moguće u paleo dijeti, ovaj model ishrane nije nikako preporučljiv žena u drugom stanju, niti u periodu neposredno nakon poroda.
Paleo dijeta ima dosta prednosti u odnosu na veliki broj drugih dijetalnih programa, ali trenutno stanje organizma svakog pojedinca, je osnovna polazna tačka za donošenje odluke o novom načinu ishrane, i savjetujemo da se prije toga dogovorite sa vašim doktorom o eventualnom korištenju ovog dijetalnog plana, te da steknete uvid u kompletno zdravstveno stanje vašeg organizma.
