Dijeta za giht – Principi, dejstvo i jelovnik

Iako mnogi od nas nemaju često priliku da slušaju o njoj, gurmanska bolest, ili giht je jedan od najraširenijih zdravstvenih poremećaja razvijenih zemalja i to već vijekovima unazad. Ovo se odnosti na zdravstvene probleme uzrokovane poremećenim metaboličkim ciklusima, gdje giht, po učestalosti dolazi odmah iza dijabatesa. Možda ćete pomisliti da mi nemamo brige, pošto je to česta bolest u „razvijenim zemljama“, ali nije sve tako blistavo ni u našem, balkanskom dvorištu. Ovaj put ironija radi protiv nas i zahvaljujući imidžu velikih gurmana, sve češće smo i sami žrtve ove pritajene, ali ne i bezopasne bolesti.

Unošenjem veće količine hrane životinjskog porijekla, tokom dužeg vremenskog perioda, kao i ostalih namirnica izuzetno bogatih proteinima, dolazi do metaboličkih poremećaja u organizmu, a kao rezultat ovakog načina ishrane, nivo mokraćne kiseline u krvi prelazi optimalne granice, bubrezi gube sposobnost efektivne razgradnje kiseline i ona se počinje taložiti, prvo u bubrezima, a potom i u zglobovima.

Olakšavajuće okolnosti za pojavu gihta, pored neumjerenosti u konzumaciji mesa, su i genetske predispozicije, gojaznost, manjak fizičke aktivnosti, pretjerano korištenje alkohola i cigareta i česta konzumacija industrijski obrađenih proizvoda, koji u većini slučajeva sadrže visokofruktozni kukuruzni sirup. Nije rijetkost da giht ostane neprimjećen, da oboljeli misle da su problemi sa zglobovima posljedica prekomjerne težine i slično, te se u tim slučajevima bolest ne liječi pravovremeno, a ponekad i nikako.

Dakle, giht je prvenstveno bolest uzrokovana poremećajem metabolizma, a manifestuje se akutnim artritisom, odnosno upalom zglobova, naročito manjih zglobova u tijelu poput onih na nožnim prstima (palac), a može obuhvatiti i sve ostale zglobove oboljelog. Metabolički poremećaj koji smo spomenuli odnosi se na metabolizam purina, nukleoproteina koji se nalaze, prije svega u našem tijelu (kao dio DNK i RNK), a zatim i u svim vrstama crvenog i bijelog mesa, životinjskim iznutricama, mesnim prerađevinama, velikom broju morskih plodova, gotovo svim vrstama ribljeg mesa zastupljenim u našim marketima, kao i u povrću poput karfiola, šparoge, špinata, mahunarki (pasulj, grašak)… Bogati izvori purina su i slatkiši, punomasni mliječni proizvodi, masti i ulja životinjskog porijekla, integralne žitarice, alkoholna pića (naročito crno vino i pivo)… Izgleda da ih ima u svemu na šta pomislimo, zar ne? Ali purini su jako korisni našem organizmu. Neophodni su za izgradnju i sintezu ćelija, smatraju se efektivnim pomoćnicima pretvaranja hrane u energiju, pomažu u komunikaciji mišića i nerava, uklanjanju viška azota iz ćelija, a smatra se da imaju i preventivna dejstva protiv kancerogenih oboljenja.

Purin sam od sebe nije problem. U normalnim metaboličkim uslovima, purin se razgrađuje i stvara se otpad u obliku mokraćne kiseline. Mokraćna kiselina se nalazi u svim tekućinama u tijelu, pa tako i u krvi, a njena eliminacija odvija se kroz bubrege i konačno, putem izlučivanja mokraće. Još uvijek nisu poznati razlozi zbog kojih neki ljudi imaju povišenu koncentraciju mokraćne kiseline u organizmu (hiperuricemija), ili probleme sa njenim izlučivanjem, a manjku medicinskih podataka o tome najviše je doprinosi pronalazak lijeka za giht, „Allopurinola“ 1960. godine, kada je većina istraživača izgubila interes za detaljnije analize o uzrocima bolesti.

Kada je krv zasićena mokraćnom kiselinom, dio kiseline ne prolazi kroz čitav proces izlučivanja, te dolazi do kristalizacije viška, koji se zatim akumuliše u bubrezima kao bubrežni kamenac, ili nalazi put do mekih tkiva i zglobova ekstremiteta. Rezultat toga su upalni procesi u pogođenim zglobovima, oticanja, crvenilo i jaki bolovi, koje je rječito opisao hedonista Sidney Smith, u 18. vijeku – „Boli kao hodanje po očnim jabučicama“.

Do zadnje četvrtine devetnaestog vijeka, uobičajena praksa za liječenje gihta bila je kombinacija lijekova i odgovarajuće dijetalne ishrane. Dijetalna ishrana je smatrana važnim dijelom procesa liječenja i odnosila se na restrikciju namirnica bogatih purinom. Onda su se pojavile studije koje pokazuju na čestu pojavu gihta kod vegetarijanaca, pa čak i kod ljudi koji su cijeli život izbjegavali alkohol i cigarete. Giht se prestao gledati kao bolest gurmanskog porijekla, činilo se više da je u pitanju globalna, svjetska podložnost, a pravi razlozi kao da su bježali pred svakim okom koje ih je tražilo. Jedini slučajevi gdje nije dokazana pojava gihta, ili gdje je giht bio izrazito rijedak medicinski problem, zabilježeni su u Africi, te u Evropi nakon Svjetskih ratova, kada je vladala velika nestašica hrane. Međutim, uticajem zapada i modernizacijom dijelova Afrike, došlo je i do masovnije pojave gihta kod domaćeg stanovništva.

Medicinska istraživanja orijentisana na uticaj fruktoze u organizmu, dovela su do zanimljivih dokaza o povezanosti visokog unosa fruktoze i pojave gihta. Nekontrolisan unos prostih ugljenih hidrata, naročito visokofruktoznog kukuruznog sirupa, sve je više izlazio na vidjelo kao jedan od glavnih uzročnika gihta, i stao je rame uz rame sa konzumacijom namirnica bogatih purinom. Purin je protein i nije sastavni dio ugljenih hidrata, ali studije iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka povezale su dejstva fruktoze u organizmu sa povećanjem koncentracije mokraćne kiseline. Između ostalog, fruktoza ubrzava razgradnju ATP molekule (adenozin trifosfat), a ta molekula je glavni izvor energije za ćelijske reakcije i izrazito je bogata purinom. Pomenutim ubrzanjem razgradnje, drastično se povećava koncentracija mokraćne kiseline u krvi i višak iste postaje gotovo neizbježan.

Visokofruktozni sirup je nastao 1957. godine, kada su naučnici otkrili enzime koji pretvaraju glukozu iz kukuruznog sirupa, u fruktozu. U narednim godinama proizvodnja VF kukuruznog sirupa je modernizovana, a kako je znatno jeftinija od proizvodnje šećera, sirup je postao globalno zastupljen, opravdavajući to širenje kao neizbježno, da bi se cijena hrane održala niskom. Međutim visokofruktozni kukuruzni sirup je bogat velikim brojem toksina, a u obzir se mora uzeti i činjenica da je oko 90% kukuruza u zapadnim zemljama, (naročito u SAD) genetski modificirano. Veliki broj industrijski obrađenih namirnica sadrži VF kukuruzni sirup, dijelom kao zaslađivač, a dijelom kao konzervans. Obavezno obratite pažnju na nutritivni sastav proizvoda koje kupujete i izbjegavajte upotrebljavati namirnice koje sadrže VFKS. Izbjegavajte ih maksimalno.

Nakon malo opširnijeg objašnjenja šta je giht i koji su uzroci ovog oboljenja, pokušali smo vam ovaj, relativno komplikovan medicinski problem, približiti što je više moguće. Sada se vraćamo na temu dijete za giht i objašnjenju uloge ishrane u prevenciji i liječenju ovog zdravstvenog problema.

Principi dijete za giht

Dijeta za giht, u principu je dijeta koja pomaže ublažiti simptome bolesti, te zaustaviti njeno napredovanje, ali ne postoje naučne potvrde da bilo kakav model ishrane može značajnije uticati na eliminaciju ovog zdravstvenog problema. Liječenje gihta zahtijeva obavezne medicinske tretmane, a odgovarajući prehrambeni plan je izuzetno dobar pomoćnik u liječenju, naročito u akutnim trenucima bolesti. Iako naučne studije o pravim uzrocima nepravilnog metabolizma purina nisu došle do konačnih zaključaka, smatra se da egzogeni unos purina, odnosno unos purina hranom, nije izolovan uzrok ove bolesti, ali dijetalna ishrana kod već oboljelog može doprinijeti kontroli nivoa mokraćne kiseline u krvi. Krivica je više na strani genetike i predhodnih zdravstvenih problema sa radom bubrega, povišenim krvnim pritiskom, gojaznošću i slično. Ovako narušena zdravstvena stanja najvjerovatniji su razlog prekomjernog stvaranja mokraćne kiseline, ili njenog nedovoljnog izlučivanja.

Nakon dijagnostikovanja bolesti, liječnici će vam propisati odgovarajući medicinski tretman, a uz njega je neophodno izvršiti i korekcije u ishrani. Ove korekcije prvenstveno se odnose na ishranu koja će vam pomoći da izgubite višak tjelesne težine, kao i na unos hrane sa što manje purina.

Medicinski dio tretmana najčešće podrazumijeva korištenje lijekova koji sriječavaju stvaranje purina (Allopurinol i drugi), te lijekova koji ubrzavaju izlučivanje mokraćne kiseline. Kako je i upala zglobova popratna pojava gihta, koriste se i antibiotici i antireumatici.

Dijetalni dio tretmana, kao što smo već rekli, odnosi se na redukciju unosa namirnica naročito bogatih purinom, kao i namirnica koje dodatno pomažu stvaranju mokraćne kiseline. Predstavićemo vam osnovne smjernice u formiranju dijetalne ishrane za oboljele od gihta, zajedno sa dozvoljenim i zabranjenim namirnicama.

Prvo i osnovno pravilo je regulacija tjelesne težine. Kod većine oboljlih od gihta tjelesna težina je veća od normalne, i neophodno je dijetalni jelovnik prilagoditi cilju postepenog nestajanja viška kilograma. Sam višak kilograma vrši dodatni pritisak na sve zglobove u tijelu.
Onako kako ne smijete dozvoliti prejedanje, isto tako ne smijete osjetiti ni gladovanje. Dijetalni jelovnik mora odgovarati pravilima o unosu masnoća i namirnica naročito bogatih purinom, ali ne smije biti previše kalorijski restriktivan. Najbolji način da izbjegnete gladovanje je uvođenje međuobroka u dnevni plan ishrane, a razlog zbog kojeg osjećaj gladi čini više štete nego koristi, je razgradnja tjelesnih proteina, koja se javlja kod restriktivne ishrane. Razgradnjom tjelesnih proteina, koncentracija mokraćne kiseline u krvi se ponovo povećava.
Formirajte jelovnik od namirnica sa niskom koncentracijom purina i namirnica bez purina. Ovakav način ishrane će dodatno doprinijeti smanjenju nivoa mokraćne kiseline u krvi.

U slučaju akutnog napada gihta, dozvoljena je samo konzumacija hrane bez, ili sa neznatnom količinom purina.

Da biste se lakše orijentisali u izboru namirnica, podijelićemo ih u 4 grupe:

  • I grupa (namirnice koje imaju 150-1000mg purina u 100g). Ove namirnice smatraju se naročito bogatim izvorima purina, i većina dijetalnih jelovnika za giht ih izbacuje iz upotrebe, potpuno. Tu spadaju iznutrice (jetra, bubrezi, mozak…), mesne prerađevine (paštete, naresci, salame, hrenovke), industrijski suhomesnati proizvodi, konzervirana riba (sardina), sojino mlijeko, kafa (u većim količinama)…
  • II grupa (namirnice koje imaju 75-150mg purina u 100g). U ovu grupu spadaju namirnice koje su zastupljene u ishrani, ali na njihovu količinu i učestalost treba obratiti pažnju. Ne preporučuje ih se jesti češće od 2-3 izolovana obroka sedmično. To su svinjetina, govedina, janjetina, meso peradi osim piletine, divljač, domaća slanina i kobasice, supe sa mesom, školjke, jezik, paradajz i supa od paradajza.
  • III grupa (namirnice koje sadrže 75mg, ili manje purina u 100g). Treća grupa sadrži namirnice koje se aktivnije koriste u dijetalnoj ishrani za giht, dok namirnice iz druge grupe koristite samo kad cjelokupan tretman počne davati pozitivne rezultate. Ovde spadaju ovčetina, piletina (bez kožice), šunka, tunjevina, rakovi, pasulj i grašak (ne više od dva puta sedmično), karfiol, špinat, šparoge, blitva, gljive i pšenični hljeb. Kupovna peciva se ne preporučuju, bar ne za čestu upotrebu, jer zadrže zaslađivače od visokofruktoznog sirupa.
  • IV grupa (namirnice koje sadrže neznatnu količinu purina). Ova grupa namirnica je osnova dijetalnog jelovnika i treba biti najviše zastupljena u ishrani. Grupa je dovoljno obilna da ni ove namirnice pojedinačno ne koristite prečesto, nego ih uvrstite u jelovnik tako da ga popunite različitošću dozvoljenih namirnica. Na raspolaganju su vam voćni sokovi i voće, povrće poput zelene salate, prokulice, korabice, mrkva, krastavci, krompir, zelje, mahune rotkvica, domaće pecivo i hljeb, integralna peciva (oprez sa pecivima, ipak je cilj dijete izgubiti i neželjene kilograme), dvopek, riža, integralne tjestenine, pšenična krupica, mlijeko, jaja (1-3 sedmično), sir (niskomasni), hladno cijeđena ulja, orašasti plodovi, čaj i kakao, kao i kafa, ali pazite i sa kofeinom. Tijesta i peciva koje ćete jesti ne bi trebala imati kvasca u sebi, pa kad ih pravite ili kupujete, obratite pažnju i na to. Đumbir, cimet i ruzmarin imaju antiupalna dejstva i poželjni su kao biljni začini u ishrani.

Novije verzije dijete dozvoljavaju unos do 100g purina dnevno, a to važi isključivo za periode bez akutnih napada. Kada do jakih bolova ipak dođe, u tom periodu, u ishrani se ne koriste namirnice koje sadrže purin. Proteinske namirnice kao što su meso i riba, zastupite u količinama ne većim od 100-150g dnevno, a u počecima dijetalnog perioda gledajte da ih konzumirate što rijeđe.

Rafinirana ulja, namirnice bogate masnoćama i šećerima, industrijski obrađena hrana, te slični proizvodi nisu preporučljivi iz mnogih razloga vezanih za zdrav način ishrane, a ne zaboravite da i uz kontrolu unosa purina, morate paziti i na kalorijski unos kako bi izgubili nekoliko kilograma dok ste na dijeti.

Ne koristite alkohol i alkoholna pića, nikako. Alkohol potiče dehidraciju,  stvarajući tako plodno tlo za akumulaciju mokraćne kiseline, a i samo njegovo razlaganje rezultira povišenim nivoom mokraćne kiseline u krvi. Naročitu pažnju obratite na pivo, jer kvasac je jako bogat izvor purina.

Slično važi i za gazirana pića. Unos kofeina treba kontrolisati, ali jutarnja kafa, kakao ili čaj koji sadrži kofein se tolerišu. I mimo uticaja alkohola na giht, konzumacija oavkvih pića nije povoljna za zdravlje, pa je ovo samo dodatni razlog za restrikciju.

Pijte najmanje 1,5-2 litra vode dnevno. Idealno bi bilo da svaki dan pijete i više od dva litra, pa čak i do 3l. Voda pomaže bubrezima u procesu lučenja mokraćne kiseline i neophodna je njena aktivna zastupljenost tokom dijete za giht.

Salate preljevajte limunovim sokom ili hladno cijeđenim uljima.

Ako ste pušač, smanjite pušenje pod hitno ili još bolje prestanite! Osim što je korekcija ove navike korisna za samu dijetu, višestruko je korisna i za čitav organizam, te bolje fizičko i psihičko zdravlje svakog od nas. Nikotinska ovisnost jeste veliki problem, i nije ga tako lako riješiti, ali postepeno smanjivanje, uz jaku volju dovešće do pozitivnih rezultata, te olakšati proces konačnog prestanka pušenja.

U toku dijete za giht preporučuje se i korištenje nutritivnih dodataka ishrani, poput antioksidansa i omega-3 masnih kiselina, jer posjeduju antiupalne karakteristike. Vitamin C je poželjan kao svakodnevni dodatak ishrani.

Osnovne fizičke aktivnosti, kao što je šetnja i lakše vježbe, obavezne su u toku dijetalnog perioda.

Jelovnik dijete za giht

Dijeta za giht nema fiksno određen rok trajanja, pa se ovaj način ishrane prilagođava potrebama pojedinca i traje onoliko, koliko to zdravstveno stanje oboljelog zahtijeva. Tokom dijetalnog perioda koriguje se zastupljenost pojedinih namirnica u ishrani, u zavisnosti od trenutnog zdravstvenog stanja te stepena napredovanja, ili opadanja simptoma bolesti.

Preporučuje se početak sa većom restrikcijom na unos proteina i fruktoze, a vremenom se količina proteinskih namirnica u ishrani oprezno povećava. Napadi jakih bolova, koji su češće mogući na počecima dijete, zahtijevaju jelvnik strogo restriktivan na purin, te se njega pridržava dok god bolovi ne prestanu.

Predstavićemo vam sedmodnevni primjer jelovnika koji se koristi u razmacima između akutnih napada gihta.

PONEDELJAK

Doručak: topla limunada, svježi sir i komad integralnog peciva. Zeleni čaj bez šećera.

Ručak: supa od mrkve i nezaslađen kompot od jabuka.

Užina: domaći voćni jogurt.

Večera: griz, ili kaša sa nemasnim mlijekom, dve kruške.

UTORAK

Doručak: bijela kafa, ili kakao, dva komada integralnog hljeba i jabuka.

Ručak: krem supa od poriluka, mlade tikvice pržene s jajetom.

Užina: integralni tost, kiselo mlijeko bez vrhnja.

Večera: nemasni domaći sir, salata od paradajza, rendana jabuka.

SRIJEDA

Doručak: komad domaćeg peciva bez kvasca, meko kuhano jaje i čaj od šipka bez šećera.

Ručak: supa sa griz-knedlama i peršunovi listom, integralna tjestenina sa domaćim paradajz sosom, obilna porcija zelene salate.

Užina: domaći sok od celera i peršuna.

Večera: kukuruzna palenta i kiselo mlijeko bez vrhnja.

ČETVRTAK

Doručak: domaće pecivo, nemasno mlijeko i jedna narandža. Zeleni čaj.

Ručak: supa od miješanog povrća, domaći mlinci sa sirom ili pita sa sirom.

Užina: zelena salata, abc sir i integralni tost.

Večera: voćna salata od krušaka, jabuka, narandži i šljiva. Kakao sa nemasnim mlijekom.

PETAK

Doručak: integralno pecivo, omlet sa paradajzom i paprikom, čaša kisele vode.

Ručak: paradajz supa, krompir pire i dinstani patlidžani, zelena salata.

Užina: kompot od miješanog voća.

Večera: zelena salata, cvekla, integralni tost i cijeđeni sok od limuna.

SUBOTA

Doručak: domaći sok od paradajza, integralno pecivo i komad nemasnog, domaćeg sira.

Ručak: pasirana supa od zelene salate i smeđa riža s povrćem.

Užina: domaći sok od celera i peršuna.

Večera: pečeni krompir i paprika, domaći umak od paradajza i kompot od krušaka.

NEDELJA

Doručak: domaća štrudla s jabukama, sok od mrkve. Zeleni čaj.

Ručak: pasirana supa od krompira, zelena salata, integralna palačinka sa rendanim jabukama i sjeckanim šljivama.

Užina: orašasti plodovi i sok od narandže.

Večera: knedle od šljiva sa mliječnim šatoom, sok od limuna i čaša kisele vode.

Ovaj primjer jelovnika ne prikazuje obroke koji sadrže meso, piletinu i ribu, a po svojoj želji možete povremeno dodati i neki mesni zalogaj u ishranu. Takođe, uključite i ostale dozvoljene namirnice koje ovaj sedmodnevni primjer ne sadrži, a veličinu obroka odredite po sopstvenim potrebama, s tim da ne zaboravite da, iako nisu kalorijski ograničeni, pretjerivati ne smijete, jer kilaža se mora kretati silaznom putanjom. Gore navedeni primjer može se koristiti i u slučajevima akutnog gihta, odnosno onda kada je purin potrebno potpuno eliminisati iz ishrane.

Prednosti i mane dijete za giht

Prednosti

O prednostima ove dijete kod oboljelih od gihta već smo većinu rekli. Izbacivanje purina iz svakodnevne ishrane, ili redukcija namirnica bogatih purinom, svakako će doprinijeti ublažavanju simptoma bolesti, te smanjenju nivoa mokraćne kiseline u krvi i ostalim tečnostima organizma. Izbacivanje alkohola, koje ova dijeta strogo nalaže je korisno iz više razloga, kao i restrikcija korištenja cigareta, a dijetalni jelovnik je bogat voćem i povrćem, izuzetno oskudan u masnoćama i industrijski obrađenim namirnicama, pa se može smatrati dobrim izborom za zdrav model ishrane.

Kalorije se ne broje, a većina namirnica spada u jeftinije kategorije i lako je dostupna svima. Dijeta za giht traži od korisnika veliki udio svježih namirnica u ishrani, dok maksimalno izbacuje industrijski obrađenu hranu, šećere i soli, pa je i sa te tačke gledišta koristan model ishrane, koji se može primjenjivati i kod osoba koje nemaju ovakvih zdravstvenih problema.

Mane

Kao što smo već rekli, ovaj dijetalni plan je jaka podrška medicinskom tretmanu gihta, a prihvatljiv je i kao program za regulaciju tjelesne težine, pa praktično i nema nekih mana, vrijednih spomena. Izbacivanjem ribljeg mesa iz upotrebe moguć je deficit zdravih masti i omega-3 masne kiseline, a u razgovoru sa svojim doktorima, dogovorite se o eventualnim dodacima ishrani, kako bi riješili probleme nedostatka određenih nutrijenata.

Dijeta nije količinski restriktivna, ali ne dajte se zavarati da smijete jesti koliko hoćete. Pametno i pravilno dozirajte dnevni unos kalorija, nemojte gladovati, ali nemojte ni pretjerivati s obrocima, koliko god oni bili zdravi.

Dijeta za giht u trudnoći

Iako giht nije jedan od uobičajenih problema u trudnoći, moguće je da se pojavi kao zdravstveni problem u toku trudnoće, a veća vjerovatnoća je da je majka bila podložna ovoj bolesti i prije same trudnoće. Usvakom slučaju, može biti prisutan i u trudnoći i sigurno će trudnici otežati kretanje, kao i ostale stvari, koje su u trudnoći već otežane. Giht predstavlja stanje često podložno jakim bolovima, neophodno je liječiti ga što prije, kako trudnica ne bi morala trpiti česte akutne napade.

Cijeli jelovnik je prihvatljiv i za korištenje u trudnoći, ali deficit određenih, esencijalnih nutrijenata je gotovo izvjestan kod dijete za giht, i ona u ovakvom obliku nije poželjna za korištenje u trudnoći. Omega-3 masne kiseline, kao i još neki bitni nutrijenti su trudnicama prioritet, te se o pravilnoj ishrani i dozvoljenom načinu liječenja gihta u toku trudnoće mora savjetovati sa ljekarima. Ni Allopurinol nije povoljan u trudnoći, te je jedini ispravan način, savjetovati se sa doktorima, te naći prijateljski i uravnotežen način ishrane, za period trudnoće.

Slične dijete

Podeli iskustvo sa ovom dijetom