Atkinsova dijeta – Principi i primjer jelovnika

Atkinsov nutritivni pristup (Atkinsova dijeta, Atkinsonova dijeta), pojam je, već dugo poznat svjetskim nutricionistima, a sve se više spominje i u razgovorima i razmjenama mišljenja u našem, civilnom svijetu. Razlozi tome su brojni, a kao dva najvažnija, izdvajamo globalni problem gojaznosti, te zanimljivo i funkcionalno rješenje istog tog problema. Trend brze i nezdrave ishrane, praćen svakodnevnim stresom i sve većim odsustvom osnovnih fizičkih aktivnosti, više nego ikad prijeti čitavoj svjetskoj populaciji, a ljudi, opijeni mirisima i ukusima nepčanih užitaka, gotovo svjesno podliježu opasnosti od kraćeg životnog vijeka i suživota s mnogim zdravstvenim problemima.

Američki kardiolog Robert C. Atkins i sam je bolovao od viška kilograma, a kao istaknuti stručnjak u svojoj struci i porodični doktor, znao je kojim putem vodi ovaj problem. Ideju o tome kako promijeniti stvari i okrenuti ih u svoju korist, našao je u studiji dr. Alfreda W. Penningtona – „Weight Reduction“ objavljenoj 1958. godine u Žurnalu Američke Medicinske Asocijacije. Ideja je bilo i prije toga, ali ova mu se učinila posebno zanimljiva, jer se bazirala na, za tadašnju javnost, čudnim metodama, koje uključuju konzumaciju hrane bogate proteinima i masnoćama, a oskudne ugljenim hidratima i sve to u cilju smanjenja tjelesne težine, te prevencije od određenih zdravstvenih tegoba. Između redova je pročitao da do zdravlja možemo doći ne odričući se ukusnih, mesnih zalogaja i to ga je odmah privuklo. Ne bi tu ništa bilo čudno, da u tom periodu većina drugih studija i teorija nije krivila upravo masnoće u ishrani za problem gojaznosti, te kardiovaskularne i dijabetičke zdravstvene probleme. Atkins je odlučio pokušati u tišini, pa ako uspije, onda će i obznaniti svoje rezultate, te nastaviti sa proučavanjem i popularizacijom, relativno novog metoda. I uspjelo je. Zadovoljan sopstvenim iskustvom i rezultatima, te rezultatima svojih 65 pacijenata sa istim problemom, dr. Atkins kreće u osvajanje svijeta novim prehrambenim modelom.

1972. godine izdaje svoj prvi rad na temu ishrane sa niskim unosom ugljenih hidrata – „Dr.Atkins Diet Revolution“, ali i pored milionskog tiraža, autor biva pod žestokom paljbom tadašnjih kritičara. Nije ljudima bilo lako progutati ideju koja je kontrirala svim idejama prije nje. Atkins ostaje pri svojim učenjima, a sve veći broj zadovoljnih korisnika nove dijete potvrđuje njegove rezultate. Pritisci javnosti, ali i naučnih krugova ne jenjavaju, i u narednim godinama Atkins dorađuje svoju prvu knjigu, popunjava praznine i trudi se da objasni sve što je neistomišljenicima bilo nejasno. Drugu knjigu „Dr.Atkins New Diet Revolution“ izdaje 1992. i s njom se učlanjuje u društvo „besmrtnih“. Naravno, ne bukvalno besmrtnih, jer umro je u aprilu 2003. u 72. godini života – nesretnim slučajem, ne od masnoća u krvi. Njegova teorija, rezultati i princip postaju besmrtni.

Principi Atkinsove dijete

Atkinsov nutritivni pristup podrazumijeva smanjenje unosa ugljenih hidrata, s ciljem konverzije metabolizma na iskorištavanje masnoća kao osnovnog pogonskog goriva organizma. Smanjenje nivoa glukoze u krvi dovodi do stanja ketoze, te masnoće u obliku ketona postaju glavni energenti za rad sistema u organizmu. Kako je inače glukoza prvi izbor organizma za energetske potrebe, smanjenim unosom ugljenih hidrata dolazi do poremećaja u ravnoteži energenata i organi prelaze na rezervu, odnosno na masnoću iz hrane, i zalihe masnog tkiva. Rezultati se ogledaju u postepenom gubitku masnih naslaga u tijelu i efektivnoj iskorištenosti ketona, kao preovladavajućih energetskih zaliha. Namirnice koje sadrže veći postotak ugljenih hidrata su i dalje potrebne i korisne organizmu, ali više nisu prioritet, pa su samo na početku Atkinsove dijete značajnije redukovane, dok se kroz ostale faze dijetalnog programa ponovo, postepeno uvode u ishranu.

Atkinsova dijeta je koncipirana u dijelovima, odnosno fazama. Višestruke su prednosti ovako osmišljenih dijetalnih programa, u odnosu na one jednodjelne i naočigled jednostavne. Jedna od najvažnijih prednosti je dozvoljavanje organizmu da se aktivno uključi u proces promjene metaboličkih aktivnosti i smanjenja tjelesne mase, za razliku od brzih, restriktivnih programa u kojima se višak kilograma gubi prebrzo i na silu, ne dajući tijelu da svim svojim funkcijama, pravovremeno prati gubitak kilograma.

Faze Atkinsove dijete su:

  • 1. faza – indukcija,
  • 2. faza – balansiranje,
  • 3. faza – prilagođavanje,
  • 4. faza – održavanje.

Iako originalni plan dijete preporučuje prolazak kroz sve faze postepeno, mogućnost preskakanja prvih faza je opcionalna, u zavisnosti od želja i ciljeva pojedinca koji se odlučio na ovaj dijetalni plan. Ako imate samo nekoliko kilograma viška, a Atkinsova dijeta vam se učinila privlačnim načinom da to regulišete, smijete je početi sa trećom fazom, ali računajte na to da će vam se metabolizam lakše prilagoditi korištenju masti kao energenata, ako počnete dijetu sa prvom fazom, odnosno sa jačom restrikcijom na unos ugljenih hidrata.

1. faza – faza indukcije

Početna faza Atkinsove dijete zahtijeva naglu redukciju unosa ugljenih hidrata. Pretpostavićemo da je do sada oko 50-70% dnevnog unosa kalorija bilo porijeklom iz ugljenih hidrata, pa će se taj postotak već prvog dana indukcione faze smanjiti na 10%. Način na koji ćete postići ovu restrikciju je izbacivanje hljeba i žitarica iz jelovnika, zajedno sa šećerima, ili proizvodima sa dodatkom šećera i rafinisanim proizvodima. Preporučen dnevni unos ugljenih hidrata u ovoj fazi je oko 16-20g neto vrijednosti. Neto vrijednost (net carbohydrates) računa se na način da od kompletnog sadržaja ugljenih hidrata određenog proizvoda ili namirnice, oduzmete vrijednost, odnosno sadržaj vlakana. Ostatak su neto ugljeni hidrati.

Na većini kupovnih proizvoda u deklaracijama su prisutne pomenute vrijednosti, ali ako nisu postoji i kalkulator net-carb vrijednosti –   http://foodhealth.info/netcarb/ . Takođe, poželjno bi bilo koristiti što više svježih namirnica, poznatog porijekla i uzgajivača, a razlog tome je sasvim jasan – kontrola kvalitete sopstvene ishrane.

Na jelovniku prve faze trebali bi se naći proteini iz ribljeg mesa, crvenog mesa, mesa peradi, mlijeka i mliječnih proizvoda, a popratne masnoće koje ovi proizvodi sadrže ne izbjegavajte, nego ih držite pod kontrolom. One će preuzeti primat u izvorima energije kako faza prolazi, a umjerenost je ključna kako ne bi došlo do zasićenja i prelaska u nove energetske rezerve. Šparoge, celer, brokoli, krastavac, paprike, povrće je koje treba da jedete umjereno, pazeći da ih držite u dozvoljenoj količini, a od ukupnih 16-20g iz povrća uzmite 12-15g ugljenih hidrata. Losos se preporučuje kao idealan izvor proteina i zdravih masnoća, pa u zavisnosti od vaših mogućnosti probajte da ga uvrstite u neki od vaših obroka. Prilikom formiranja jelovnika za indukcijsu fazu Atkinsove dijete postoje i još neka pravila i savjeti koje bi trebali poštovati:

  • Dnevnu količinu hrane rasporedite na najmanje tri, a po mogućnosti i na 5, ili 6 manjih obroka, kako bi vrijeme između njih bilo što kraće. (Vrijeme između obroka nikada ne smije biti duže od 6 sati.)
  • U svaki od obroka uključite 120-180g proteina koje ćete najlakše naći u mesu, ali proteinska dopuna je dozvoljena i sa povrćem.
  • Meso, salatu, ili povrće iz svakog obroka pripremajte sa kašikom ulja ili komadićem maslaca. (Ulje isključivo hladno cijeđeno, a maslac, po mogućnosti domaći.)
  • Dnevno smijete jesti oko 120g svježeg sira, 10 crnih, ili 20 zelenih maslina, oko 30g kiselog vrhnja, pola avokada i oko tri kašike limunovog soka.
  • Pijte najmanje 1,6 – 2 litra vode.
  • Ukoliko se na vašem jelovniku ne nalazi dovoljno lososa, tune, ili soje, razmislite i savjetujte se sa vašim doktorom u vezi korištenja dodataka ishrani bogatih omega-3 masnim kiselinama.
  • Mlijeko ne konzumirajte u toku prve faze, ali ako to baš želite, dozvoljeno je mlijeko soje, kao dobra zamjena standardnom mlijeku.
  • Takođe, prva faza zabranjuje hljeb, peciva i ostale proizvode od žitarica i brašna, voće i voćne proizvode, brašnasto povrće (krompir, kukuruz, cikla…), pasulj, grašak, orašaste plodove, slatkiše i alkohol.
  • Nezaslađena kafa, i kisela voda su dozvoljeni, ali u manjim količinama. Čaj – opušteno.
  • U fazi indukcije možete koristiti orašaste plodove, ali u vrlo malim količinama.

Trajanje prve faze je najmanje dve sedmice, s tim da je možete i produžiti ako niste zadovoljni početnim gubitkom neželjenih kilograma.

2. faza – faza balansiranja

Faza balansiranja ne razlikuje se previše od faze indukcije, s tim da se u ishranu polako uvodi više ugljenih hidrata. Gornja granica neto ugljenih hidrata u prvoj fazi je bila 20g, a sada je dižete na 25g. Kako faza odmiče, na dozvoljenih 25g neto ugljenih hidrata dodajete po par grama više, otprilike po 5g na svakih 4-5 dana. Cilje druge faze je utvrditi koliko neto ugljenih hidrata smijete uvesti u svakodnevnu ishranu, a da efekat gubitka kilograma i dalje ostane na snazi.

Da bi došli do ovih podataka trebate dobro kontrolisati količinu ugljenih hidrata u obrocima, kao i svoju tjelesnu težinu, odnosno njene varijacije. U zavisnosti od vaših godina, pola, fizičkih aktivnosti i ostalih individualnih karakteristika, povećanje unosa neto ugljenih hidrata, do granice kada se kilogrami prestaju topiti, može biti različito, pa tako će na neke uticati već 30-35g neto dnevno, dok će drugi podnositi i do 80g, ili čak i više.

Kako se granica neto ugljenih hidrata povećala, u jelovnik postepeno uvodite sjemenke i orašaste plodove, maslace od orašastih plodova i brašna od kokosa i badema. Ova brašna mogu vam pomoći da ipak uživate u nekim biskvitima, ili pecivima, mada ih se ne može kupiti baš u svakom marketu. Takođe, u jelovnik je dozvoljeno uključiti bobičasto voće, višnje i dinju. Poželjni su i probiotički i grčki jogurti, i malo više svježeg sira nego u prvoj fazi. Ako utvrdite da imate visoku toleranciju na ugljene hidrate, odnosno da vam povećanje dnevne količine na oko 40-50g, ili više ne usporava gubitak tjelesne mase u značajnijoj mjeri, u fazi balansiranja u ishranu uvedite i mahunarke i svježe sokove od povrća.

Faza balansiranja će vam omogućiti da shvatite koliko ugljenih hidrata smijete jesti, a da to ne utiče na vašu tjelesnu težinu, i na taj način lakše ćete usvojiti Atkinsov nutritivni pristup kao koristan prehrambeni model koji vam može biti na usluzi do kraja života.

Trajanje druge faze Atkinsove dijete je varijabilno, a u zavisnosti od do sada postignutih rezultata kod svakog korisnika, druga faza završava kad ste 4,5 – 5kg udaljeni od sopstvene idealne težine.

3. faza – faza prilagođavanja

Ulazak u treću fazu Atkinsove dijete znak je da ste uspješno prošli kroz prve dve faze, te da vas od idealne težine dijeli još samo nekoliko kilograma. Imate pravo da se već sad osjećate zadovoljni, jer pored osnovnog cilja koji vas je, vjerovatno i doveo do potrebe za dijetom, dakle gubitka neželjenih kilograma, ostvarili ste i još jedan pozitivan korak, a to je razumijevanje koncepta ishrane i odnosa hrane prema vašem tijelu.

U trećoj fazi nastavite sa postepenim povećanjem unosa neto ugljenih hidrata, polako, i ubrzo ćete osjetiti da se gubitak kligrama značajno usporio, te da se bližite količini ugljenih hidrata koja obezbjeđuje zadržavanje kilaže. Postepeno ćete uvoditi još neke namirnice u ishranu, zadržavajući i dalje kontrolu nad dnevnim unosom neto ugljenih hidrata i analizirajući efekte koje oni imaju na vaš organizam. Ako primjetite da neka određena namirnica djeluje na vas tako da vam povećava apetit, ili da ste njenim uvođenjem u jelovnik naročito brzo usporili mršavljenje, slobodno je izbacite iz jelovnika, jer može vam donijeti više štete nego koristi.

Voće je sada dozvoljeno, ali obratite pažnju na neto sadržaj ugljenih hidrata kod voća koje želite jesti.

U trećoj fazi je optimalna količina neto ugljenih hidrata u svakom obroku, oko 9g, pretpostavljajući da imate 4-5 umjerenijih obroka dnevno. Voće s kojim trebate biti na oprezu su narandže, banane i kruške, nisu zabranjene, ali su bogate neto ugljenim hidratima, pa ih konzumirajte umjereno. Popijte i čašu, ili dve vina, najbolje svaki drugi, ili treći dan, i naravno pratite uticaj na tjelesnu masu. Možete uvesti i desert u svoj jelovnik, ali trudite se da to bude zdrava varijanta slatkiša, najbolje nešto na bazi svježeg voća, poput voćne salate. I dalje je na snazi zabrana konzumiranja šećera i proizvoda koji ga sadrže, ali želju za slatkim sad smijete ostvariti kroz maštovite voćne salate i domaće voćne jogurte, crnu čokoladu, naravno, dok je sve to pod vašom kontrolom i u normalnim količinama.

Sa dosta opreza i u manjim količinama, tek ponekad u jelovnik uvrstite i integralne žitarice, ili peciva od istih. Zobene i pšenične mekinje, te kvinoja predstavljaju najmanju opsanost od zasićenja neto ugljenim hidratima, pa se probajte bazirati na njih.

U fazi prilagođavanja zadržite se dok ne postignete željenu tjelesnu težinu i dok je ne ustabilite pravilnim balansiranjem neto ugljenih hidrata, najbolje 3 – 4 sedmice nakon postizanja idealne težine. Sama faza trajaće duže, jer ste liberalnijim unosom ugljenih hidrata usporili i pad tjelesne težine, što nije loša, nego je dorba karakteristika mršavljenja.

4. faza – faza održavanja

Kad dođete do četvrte faze Atkinsove dijete, smatrajte da je dijetalni dio ovog modela ishrane završen. Faza održavanja ima tendenciju da traje i traje, da vam postane način života, da naučeno i postignuto iz prve tri faze ostane kao trajni rezultat i da vas zadrži pri zdravim prehrambenim navikama. Riješili ste se velikog dijela nezdravih namirnica, proizvoda koji sadrže rafinisane šećere i rafinisana ulja, nezdravih slatkiša i grickalica i gaziranih sokova, a pri tom ste istrenirali svoj metabolizam i naučili ga kako da koristi vaše sopstvene masnoće kao osnovni izvor energije. Faza održavanja takođe ima pravila kojih se trebate pridržavati, ako želite zadržati idealnu kilažu i ostati u granicama zdravih prehrambenih navika, prvenstveno u Atkinsovom modelu zdrave ishrane:

  • Nakon što ste u trećoj fazi utvrdili kolika je vaša tolerancija na unos neto ugljenih hidrata, odnosno koliko istih u ishrani vam omogućava da zadržite idealnu tjelesnu težinu, ostanite pri toj količini, uz moguće oscilacije, u zavisnosti od povremenih sopstvenih želja za zabranjenim zalogajem, ili društve situacije u kojoj ste se našli, i redovno provjeravajte da li eventualne oscilacije u kilaži imaju veze sa poremećenim unosom ugljenih hidrata.
  • Nastavite jesti povrće kojim unosite najmanje 12-15g neto ugljenih hidrata dnevno, a proteinski unos držite na 120-170g po danu.
  • Kombinujte ugljene hidrate sa proteinima i masnoćama koje su na jelovniku, kako bi lakše uravnotežili nivo šećera u krvi.
  • Voće jedite, ali ne više od dva puta dnevno, u manjim količinama.
  • Pijte vodu i ne mijenjajte je nikakvim alternativama. Dva litra dnevno bilo bi idealno.
  • Trudite se da praktikujete obroke u isto, ili približno vrijeme, svaki dan.
  • U zavisnosti od promjena nivoa fizičkih aktivnosti, korigujte i ishranu, prvenstveno unos neto ugljenih hidrata. Ako ste do količine ugljenih hidrata, koja je idealna za vas, došli u periodu kad ste bili fizički aktivniji, a sad ste iz nekih razloga manje aktivni, korigujte i udio ugljenih hidrata u obrocima, kako se kilogrami ne bi počeli vraćati.
  •  Sedmično kontrolišite tjelesnu težinu, i nikad si ne dozvolite da se udebljate više od 2kg (osim u trudnoći), a da odmah nešto ne poduzmete.
  • Pazite sa namirnicama kojih možete „slučajno“ da se prejedete, a povremeno testirajte i neke nove proizvode, ili namirnice i provjerite njihov efekat na vaš apetit, metabolizam i eventualno nakupljanje masnih naslaga.
  • Obavezno čitajte deklaracije i nutritivni sastav na proizvodima, naročito novim.

Fizička aktivnost i Atkinsova dijeta

Iako je Atkinsov princip u svojim počecima tvrdio da fizička aktivnost nema naročitog uticaja na održavanje tjelesne težine, novije verzije ovog prehrambenog modela su uključili fizičke aktivnosti i dovode ih u direktnu vezu sa brzinom gubitka kilograma. Preporučuju se redovne šetnje, lagano trčanje i vožnja bicikla, a kao dodatna inekcija zdravlja i vitkosti uvijek su poželjne i naglašenije fizičke aktivnosti, poput teretane, fitnesa, ili rekreativnih sportova, naravno ne u svakodnevnoj varijanti, bar što se tiče pravila i metoda Atkinsove dijete. Varijacije u fizičkim aktivnostima, takođe zahtijevaju korekcije u unosu neto ugljenih hidrata, ali i masnoća, koje su sada osnovni izvor energije za vaše tijelo.

Jelovnik Atkinsove dijete za fazu indukcije

Nećemo vas zamarati sa primjerima jelovnika za svaku od faza Atkinsove dijete, jer želimo ostaviti i vašoj mašti mjesta za kreativnost, a pridržavajući se ne tako rigoroznih pravila koja smo do sada naučili, obroke vam neće biti teško osmisliti, naročito jer je meso glavna namirnica na jelovniku. Prijedlog za fazu indukcije uključuje povrće koje ta faza dozvoljava (paradajz, paprika, celer, krastavci, zelena salata, brokoli, rotkvica, špinat, luk…), pa samo obratite pažnju na količinu povrća u vašem tanjiru, te na neto ugljene hidrate, koji su sad pod restrikcijom.

Namirnice za formiranje jelovnika Atkinsove dijete:

Meso: Govedina, meso peradi, janjetina, svinjetina, divljač, slanina…

Riba i plodovi mora: Losos, pastrmka, sardina, tuna, školjke…

Jaja: Pripremljena na sve moguće načine.

Povrće: Celer, paprika, špinat, brokoli, krastavci…

Mliječni proizvodi: Domaći, punomasni sir i kajmak, maslac, punomasni jogurt…

Zdrave masnoće: Maslinovo ulje (ekstra djevičansko), kokosovo ulje, ulje avokada, koštunjavo voće…

PONEDELJAK

Doručak: Povrće i jaja prženi na kokosovom, ili maslinovom ulju.

Ručak: Pileća salata na maslinovom ulju.

Večera: Prženi goveđi odrezak i povrće.

Primjer koji vam predstavljamo sadrži samo grube opise obroka, i može da vam posluži kao ideja od koje ćete krenuti. Međuobroke uvrstite po potrebama i željama.

UTORAK

Doručak: Jaja sa slaninom.

Ručak: Ostaci pileće salate od juče, ili je pripremite opet.

Večera: Cheeseburger bez peciva sa maslacem i povrćem.

SRIJEDA

Doručak: Omlet sa povrćem pržen na maslacu.

Ručak: Salata od sardina i malinovog ulja.

Večera: Mljeveno goveđe meso prženo s povrćem.

ČETVRTAK

Doručak: Jaja i povrće prženi na kokosovom ulju.

Ručak: Ostatak večere od sinoć.

Večera: Losos sa povrćem na maslinovom ulju.

PETAK

Doručak: Pržena slanina i jaja.

Ručak: Salata od piletine s maslinovim uljem.

Večera: Ćufte od goveđeg mesa i salata od povrća.

SUBOTA

Doručak: Omlet sa različitim povrćem na maslacu.

Ručak: Ostatak ćufti od večere.

Večera: Krmenadle s povrćem.

NEDELJA

Doručak: Jaja sa slaninom.

Ručak: Ostatak krmenadli od sinoć.

Večera: Grilovana pileća krilca sa povrćem i salsom.

Prijedlozi za međuobroke:

  • Ostaci od glavnih obroka.
  • Tvrdo kuhana jaja.
  • Komad sira.
  • Komad mesa.
  • Malo orašastih plodova.
  • Grčki, ili probiotički jogurt.

Ovaj primjer jelovnika je vrhunac jednostavnosti, i namijenjen je prvenstveno ljudima koji nemaju dovoljno vremena za maštovitije i raznovrsnije obroke. Naš savjet je da ipak budete malo kreativniji u svojim jelovnicima, a da ovaj uzmete samo kao platformu i primjer na koji se možete osloniti.

Prednosti i mane Atkinsove dijete

Prednosti

Iako je godinama osporavana i bila meta kritički nastrojenih nutricionista, Atkinsova dijeta se prilagođava novim vremenima, ne samo da bi držala korak sa sve raznovrsnijim i sve brojnijim dijetalnim planovima, nego i kao sve više naučno potkovan model ishrane. Razlike novih verzija dijete u odnosu na onu početnu su naročito uočljive, a Atkins i njegovi sljedbenici su od kritika izvukli najbolje i prepravili i prilagodili sve što se prepraviti trebalo. Dijeta se pokazala kao jako korisna u liječenju i preventivi zdravstvenih problema kod dijabetičara (dijabetes tipa 2), kao i kod kontrole triglicerida i holesterola u krvi, te kod osoba sa naglašenim problemom hipertenzije, odnosno povišenog krvnog pritiska. Atkinsov model u potpunosti izbacuje rafinisane proizvode iz ishrane, dokazano je koristan kao program za regulaciju tjelesne težine, i ni u jednom od svojih dijelova neće vas ostaviti gladne i nezadovoljne. Kako je koncipiran da vremenom postane način života, opasnost od jo-jo efekta praktično ne postoji, a kad jednom shvatite kako računati udio ugljenih hidrata u obrocima, nećete imati problema kod formiranja raznih jelovnika za vas i vaše najbliže.

Mane

Najveća zamjerka većine kritičara atkinsove dijete je aktivno učešće masnoća u ishrani. Masnoće se smatraju jednim od najvećih krivaca za probleme sa srcem i kardiovaskularnim sistemom, kao i za određene tipove kancerogenih bolesti. Teme su to, o kojima bi se danima moglo polemisati, i uvijek će biti i kritičara i zagovornika, začudo – sa jednako snažnim argumentima.

Drastično smanjen unos ugljenih hidrata, kao što to nalaže početna faza Atkinsove dijete može imati određene posljedice po korisnika, naročito ako su ugljeni hidrati prije dijete činili najveći dio ishrane. Moguća je pojava glavobolje i nervoze, a kao nuspojave ketoze mogu se javiti mučnine, loš zadah i mentalni umor. Takođe, kritičari smatraju da je ipak bitno brojanje kalorija na kraju dana, dok ova dijeta to smatra potpuno nebitnim, i predlaže samo umjerenost u jelu. Još jedna od opasnosti visokoproteinskih dijeta sa niskim unosom ugljenih hidrata, koju kritičari posebno ističu je moguće opterećenje bubrega i smanjena apsorpcija kalcijuma, što može dovesti do pojave kamenca u bubrezima.

Ipak, nikada nije dokazana ni jedna poveznica između bilo koje bolesti, ili zdravstvenog problema i praktikovanja Atkinsove dijete, i uz dobro razumijevanje Atkinsovog principa, uz poštovanje navedenih pravila i prethodno savjetovanje sa doktorima, te provjeru zdravstvenog stanja, ovaj prehrambeni model može da bude izuzetno koristan.

Prije svake dijete, pa tako i ove, poželjno je i potrebno savjetovati se sa doktorima i nutricionistima, a kod Atkinsa to posebno važi sa osobe sa bolestima bubrega, dijabetičare, oboljelim od gihta, te osobe koje koriste diuretike, inzulin i druge lijekove za dijabetes.

Atkinsova dijeta u trudnoći

Uprkos svim pozitivnim karakteristikama dijete, uprkos tome što nema gladovanja niti brojanja kalorija, Atkinsova dijeta je ipak restriktivna u odnosu na neki potpuno uravnotežen model ishrane, pa se trudnicama nikako ne preporučuje. Isto važi i za dojilje, a osnovni razlog je mogućnost deficita kalcijuma, fosfora, folne kiseline i ostalih nutrijenata neophodnih za pravilan i zdrav razvoj djeteta. U toku trudnoće neophodno je hraniti se zdravo i uravnoteženo da bi i majci i djetetu bili dostupni baš svi nutrijenti, a u periodu nakon dojenja, ako smatrate da vam je potreban sistem za regulaciju tjelesne težine, slobodno probajte ostvariti ciljeve sa Atkinsovom dijetom, još jednom napominjemo, nakon što ste posjetili svoga doktora.

Podeli na društvenim mrežama

  • Facebook
  • Twitter
  • Google Plus
  • Pinterest
  • Email

Slične dijete

Podeli iskustvo sa ovom dijetom